HISTORIAL CREDITICIO

 

¿Qué es el historial crediticio y por qué es tan importante?

El historial crediticio es un reporte escrito que contiene el registro de todos los créditos que ha solicitado una persona, o de los que ha sido fiador en las entidades del sistema financiero supervisado.  Básicamente es el antecedente del cumplimiento en los pagos de un usuario que obtiene créditos en las entidades supervisadas por la SIB. El reporte puede incluir:  Morosidad y endeudamiento: mensual, trimestral y anual. Deuda por institución, número de crédito, tipo de garantía, saldo de la deuda de capital, intereses y fecha del último pago realizado.  Resumen de endeudamiento por créditos obtenidos como deudor o codeudor.

 

Dicho reporte es la historia financiera del usuario de crédito bancario.  La Superintendencia de Bancos administra un sistema que concentra la información crediticia de las personas, proporcionada por las entidades financieras.

 

Tienen acceso a este sistema de información los bancos, sociedades financieras, entidades que integran grupos financieros y otras entidades de intermediación financiera que apruebe la Junta Monetaria. Asimismo, es importante indicar que el historial crediticio es la carta de presentación al momento de solicitar crédito en una institución financiera.

 

¿Cuánto cuesta generar el usuario para consultar el historial crediticio?

El usuario de consulta de historial crediticio no tiene costo.

 

¿Cómo obtengo el usuario para consultar mi historial crediticio?

Para su comodidad, puede gestionar su usuario para consulta del HISTORIAL CREDITICIO en el Portal de Atención al Usuario de la Superintendencia de Bancos, a través de su BANCA EN LÍNEA, tomando en consideración lo siguiente:

 

  • Consulte con su Institución Bancaria si cuenta con esta opción.

 

En caso se le indique que no cuenta con esa opción, deberá presentarse a nuestras oficinas ubicadas en la 15 Avenida 7-18 Zona 13, Edificio Zepto, en horario de 8:00 a 16:00 horas, para obtener su usuario.

 

¿Qué documentos debo llevar a mi cita presencial?

  • Si es guatemalteco:
    • Su Documento Personal de Identificación (DPI), el cual deberá estar vigente, en buen estado; si el mismo tiene desprendido o no tenga chip, quebrado, o le falte algún pedazo al mismo, no se aceptará para trámite.  
       
    • No se aceptarán constancias de trámite de renovación y/o reposición de DPI. En caso sea extranjero y no cuente con DPI, puede presentar su pasaporte. 
        
       
    • Impresión o versión digital del correo electrónico por medio del cual programó su cita. 
       
    • Brinde su Número de Identificación Tributaria (NIT), al momento de encontrarse en la cita.    
        
       
  • Si es extranjero:
    • Pasaporte original en buen estado. No se aceptarán copias o constancias de trámite de renovación y/o reposición. 
       
    • Impresión o versión digital del correo electrónico por medio del cual programó su cita. 
       

 

¿Puede llegar un representante a solicitar mi historial crediticio?

En caso no pueda presentarse usted, puede hacerlo un mandatario con representación. Para ello deberá presentar el documento que lo acredite como tal, inscrito en el Archivo General de Protocolos, así como su DPI vigente y  el del mandatario, en buen estado.

 

¿Qué hago si necesito el historial crediticio de una o varias empresas?

Deberá programar una cita por cada entidad donde esté facultado para representarla.

 

¿Por cuánto tiempo permanece la información de los créditos en mi historial? 

El informe confidencial de la persona consultada incluye el historial de comportamiento crediticio de los últimos sesenta (60) meses o cinco años respecto de la fecha de consulta.

 

¿Qué hacer si la información de mi historial es errónea?

De conformidad con los artículos 7 y 8 del Acuerdo 05-2011 del Superintendente de Bancos (Disposiciones relativas a la utilización del Sistema de Información de Riesgos Crediticios -SIRC- por parte de las entidades usuarias), cada entidad supervisada que otorga financiamiento es responsable de la exactitud, integridad y calidad de la información que remite al SIRC, administrado por la Superintendencia de Bancos. Cuando un usuario de servicios financieros detecte errores o inconsistencias en su informe de historial crediticio, podrá presentar un reclamo por escrito a la entidad que reportó los datos sobre los cuales exista inconformidad, la que, cuando proceda, le proporcionará al interesado la información correcta. Lo anterior, es sin perjuicio que en caso no se resuelva su situación, el interesado podrá acudir a la Unidad de Información Pública de la Superintendencia de Bancos, a presentar la queja respectiva. 
  
 

¿Qué significa la información que aparece en mi historial crediticio?

 

CLASIFICACIÓN DE MICROCRÉDITOS

Categoría del activo crediticio Situación de pago del activo crediticio
A al día
B hasta 1 mes de mora
C más de 1 hasta 2 meses de mora
D más de 2 hasta 3 meses de mora
E más de 3 meses de mora

 

CLASIFICACIÓN DE CRÉDITOS DE CONSUMO

Categoría del activo crediticio Situación de pago del activo crediticio
A al día o hasta 1 mes de mora
B más de 1 hasta 2 meses de mora
C más de 2 hasta 4 meses de mora
D más de 4 hasta 6 meses de mora
E más de 6 meses de mora

 

CLASIFICACIÓN DE ACTIVOS CREDITICIOS CUANDO SE TRATE DE DEUDORES EMPRESARIALES MENORES Y CRÉDITOS HIPOTECARIOS PARA VIVIENDA

Categoría del activo crediticio Situación de pago del activo crediticio
A al día o hasta 1 mes de mora
B más de 1 hasta 3 meses de mora
C más de 3 hasta 6 meses de mora
D más de 6 hasta 12 meses de mora
E más de 12 meses de mora

 

La clasificación de activos crediticios de deudores empresariales mayores podrá consultarlo en los artículos 29 y 30 del Reglamento para la Administración del Riesgo de Crédito, Resolución JM-93-2005. A partir del 1 de enero de 2023, entra en vigencia el nuevo Reglamento para la Administración del Riesgo de Crédito (Resolución JM-47-2022), el cual establece la siguiente clasificación:   

 

CLASIFICACIÓN DE CRÉDITOS EMPRESARIALES

Categoría del activo crediticio Situación de pago del activo crediticio
A Al día o hasta 30 días de mora
B más de 30 hasta 90 días de mora
C más de 90 hasta 180 días de mora
D más de 180 hasta 360 días de mora
E más de 360 días de mora

 

CLASIFICACIÓN DE CRÉDITOS PRODUCTIVOS

Categoría del activo crediticio Situación de pago del activo crediticio
A Al día o hasta 30 días de mora
B más de 30 hasta 60 días de mora
C más de 60 hasta 120 días de mora
D más de 120 hasta 180 días de mora
E más de 180 días de mora

 

CLASIFICACIÓN DE CRÉDITOS DE CONSUMO

Categoría del activo crediticio Situación de pago del activo crediticio
A Al día o hasta 30 días de mora
B más de 30 hasta 60 días de mora
C más de 60 hasta 120 días de mora
D más de 120 hasta 180 días de mora
E más de 180 días de mora

 

CLASIFICACIÓN DE CRÉDITOS HIPOTECARIOS PARA VIVIENDA Y DE CÉDULAS HIPOTECARIAS.

Categoría del activo crediticio Situación de pago del activo crediticio
A Al día o hasta 30 días de mora
B Más de 30 hasta 90 días de mora
C Más de 90 hasta 180 días de mora
D Más de 180 hasta 360 días de mora
E Más de 360 días de mora

 

Los plazos indicados anteriormente se expresan en días calendario.

 

¿Cómo puedo manejar mi crédito de mejor forma?

Antes de solicitar un crédito, verifique y compare todas las opciones.  Compare entre otras cosas, la tasa de interés, el plazo y que la entidad se encuentre supervisada por la Superintendencia de Bancos y principalmente lea el contrato antes de firmar y aclare las dudas que tenga sobre el mismo, para conocer sus derechos y obligaciones. Realice sus pagos en la fecha indicada en su contrato para evitar moras, cobro de intereses y modificaciones en la calificación de su historial crediticio.

 

Lleve un control de sus estados de cuenta, especialmente de los pagos que realiza. 

UTZIJOB’ELIL JALOM PWAQ

 

¿Jas ri’ ri utzijob’elil ri Jalom Pwaq xuquje’ su che sib’alaj rajawaxik?

Ri utzijob’elil k’asaj are wa’ jun tz’ib’atal b’ixikil jawi k’o wi ronojel taq ri jalom pwaq uta’om ri winaq, on ri e ch’awinaq pa uwi’, ta’ol k’asaj pa taq ri wokaj rech ri ucholajil pwaqil nik’om rij. Wa’ are qas krilo we qas taqem ri utojik taq ri uk’asaj ri winaq pa taq ri wokaj e solim rij rumal ri SIB. Pa ri wujil ri’ kya ub’ixik: ri ral pwaq utojom rachi’l ri uk’as: chi ik’, chi ox ox ik’ xuquje’ chi junab’. K’asaj pa wokaj, rajilab’al ri k’asaj, uwach ri chajinem ya’om chech, janik’pa’ na ri k’asaj, ral pwaq xuquje’ ri uq’ijol k’isb’al tojonik b’anom. Nuk’um uwach ronojel ri k’asaj pa jujunal taq ri k’asaj ta’om on ri winaq ch’awinaq chi rij jun jalinel pwaq.  
 

 

Are wa’ ronojel ri b’ixikil rech utzijob’elil ri upwaqil ri uta’om k’asaj pa taq k’olib’al pwaq. K’o pa kiq’ab’ ri Nik’onelab’ rech taq ri k’olib’al Pwaq ronojel ri ub’antajik ri b’ixikil pa uwi’ taq ri k’asaj kitom ri winaq, e jachital kumal taq wokaj rech pwaqil.

 

Xaq xuw pa kiq’ab’ ri k’olib’al taq pwaq k’o wi ri kkiya b’ixikil, wokaj rech pwaqil, jalajoj taq wokaj ri kik’amom kib’ chech upatanixik xuquje’ wokaj xaq kkib’an taq ri wujil on tob’anik ri ya’om kiq’ij kumal k’amal ub’e Pwaqil. Xuquje’, sib’alaj rajawaxik kya’ kan ub’ixik kanoq che pa ri utzijob’elil ri k’asaj are ri’ ri uwujil kk’utik are taq kta’ jun jalom pwaq pa jun wokaj rech pwaqil.

 

¿Janik’pa’ rajil ujachik chech ri winaq we kuta utzijol ri uk’as?

Ronojel uta’ik man tojital taj.

 

¿Jas kinb’ano rech k’o wokib’al chech uta’ik ri utzijol ri nuk’as?

Rech qas utz kana’o, kuya’o kata ri okib’al chech ri Tab’al TZIJOB’ELIL K’ASAJ pa le Okib’al rech Upatanixik ri winaq pa ri BANCA EN LINEA rech le Superintendencia de Bancos, are ketaqex we jalajoj taq oqxa’n:  
 

 

  • Chata chech ri Wokaj K’olib’al Pwaq we k’o jun okib’al.

 

We kb’ixik chi man k’o ta okib’al, rajawaxik katopan pa le ja kriqitaj pa le 15 Avenida 7-18 Zona 13, Edificio Zepto, pa 8:00 k’a 16:00 kajb’al rech kata’ ri awokib’al.  
 

 

¿Jas wuj kink’am ub’ik rech kinopan chech uta’ik?

  • We at aj tinamit Paxil Kayala’
    • Ro Ri DPI (uwujil k’aslemal) rajawaxik k’o pa uq’ij, man ub’anom ta k’ax; we man k’o k’utb’al chip chech, q’iptajinaq, on kraj na jun ch’aqap, man kk’am ta ri’ pa le uta’ik le wuj.  
        
       
    • Man kek’am ta le wuj rech taq nik’aj taq jastaq chik on rech k’ak’arisanem xuquje’/on tab’al jun chik DPI. We man at aj waral taj xuquje’ man k’o ta awuj, kuya’o kajach ri uwujil q’axib’al pa ri tinamit (pasaporte).  
       
    • Tz’ajom wujil on pa kematz’ib’ rech ri taqoxa’nib’al jawi kub’ij wi jampa’ xata ri opanem pa ri wokaj.  
       
    • Kya’ ri ajilab’al rech (NIT) are taq katopan pa ri wokaj.  
        
       
  • We at aj ch’aqap ja’: :
    • Are kaya ri wujil q’axib’al (pasaporte), ri utz na.  
       
    • Man kk’am ta uwachib’al on jun wujil chi tajin kta’ jun k’ak’.  
       
    • o Utz’ajik uwach on k’o pa kematz’ib’ ri taqoxa’nib’al jawi xata wi ri opanem.  
       

 

¿Kuya’o kopan jun uk’exwach ta’onel rech utzijob’elil ri k’asaj?

We man katkowinik katopanik, kuya’o kopan jun taqanel awech. Rumal wa’ rajawaxik kujach ri uwujil ri kuk’utu chi k’exwach, tz’ib’atal pa ri wujil rech ronojel ri taqanik, je’ xuquje’ ri DPI chi k’o pa ri uq’ij, xuquje’ rech ri k’exwach awe, utz ub’anom ri uwuj.

 

¿Jas kinb’ano we kajawataj jun utzijob’elil k’asaj rech jun winaq on rech jun wokaj?

Rajawaxik kta’ kanoq chi kijujunal kopanem pa ri wokaj.

 

¿Jampa’ q’ij kk’oji’ ri b’ixikil rech k’asaj pa ri nutzijob’elil?

Ri b’ixikil jachom chech ri winaq man kesax ta utzijol, chi upam k’o ub’i ri utojik ri k’asaj ub’anom ri winaq rech ri job’ junab’ kanoq jampa’ k’ut xuta ri uwuj.  
 

 

¿Jas kinb’ano we ri tzijob’elil rech nuk’as man utz ta ub’anom?

Pacha’ kuta ri taqanik 7 xuquje’ 8 rech ri Taqanik 05-2011 tz’ib’atal rumal ri Superintendencia de Bancos (jalajoj taq taqanik k’o pa uwi’ ri ukojik ri Sistema de Información de Riesgos Crediticios -SIRC- kumal taq ri wokaj) chi jujunal taq ri wokaj e solim chi kkiya’ pwaqil pa kiq’ab’ k’o wi chi utz ukojik kkib’ano xuquje’ utzalaj ujachik taq ri b’ixikil kkib’an chi kech ri SIRC, chajim rumal ri Superintendencia de Bancos. Are taq ri winaq kkojow we patanijem ri’, krilo chi k’o k’ax pa ri utzijob’elil ri uk’as, kuya’o kuch’a’ojij rij uwujil tz’ib’atalik chi kech ri wokaj ri xjachow ri b’ixikil jawi k’o k’axk’olil, xa jeri’ ksolix rij rech utz ri b’ixikil kjach ub’i pa uq’ab’ ri ajchoq’e. We ya’om kanoq ub’ixik, man umak ta chech we man kkowin ta che usolik ri k’axk’olil, ri ajchoq’e kuya’o kopan pa ri Ya’b’al B’ixikil chi kiwach ri Winaqil rech ri Superintendencia de Bancos, rech kuch’a’o’jij rij ri uwujil.  
  
  
 

¿Jas kel wi ri utzijob’exik ri nuk’as?

 

JALAJOJ TAQ UWACH K’ASAJ

Uq’atil ri k’asaj Jas utojik taq ri k’asaj b’anom
A Tojotalik
B jun ik’ b’eyitajinaq utojik
C Jun on keb’ ik’ b’eyitajinaq utojik
D Keb’ on oxib’ ik’ b’eyitajinaq ri utojik
E Oxib’ ik’ b’eyitajinaq ri utojik

 

JALAJOJ UWACH K’ASAJ RI KOKISAX CHI RECH UTIJIK JASTAQ.

Uq’atil ri k’asaj Jas utojik taq ri k’asaj b’anom
A tojotalik on jun ik’ b’eyitajinaq ri utojik
B Jun ik’ k’a pa keb’ ik’ b’eyitajinaq ri utojik
C Keb’ k’a  pa kajib’ ik’ b’eyitajinaq ri  utojik
D Kajib’ ik’ k’a waqib’ ik’ b’eyitajinaq ri utojik
E Waqib’ ik’ b’eyitajinaq ri utojik

 

JALAJOJ TAQ UWACH K’ASAJ KECH LAJ TAQ WOKAJ XUQUJE’ RECH YAKIB’AL JA.  
 

Uq’atil ri k’asaj Jas utojik taq ri k’asaj b’anom
A tojotalik on jun ik’ b’eyitajina utojik
B jun ik’ k’a pa oxib’ ik’ b’eyitajinaq utojik
C oxib’ ik’ k’a waqib’ ik’ b’eyitaj utojik
D waqib’ ik’ k’a kab’lajuj ik’ b’eyitajinaq utojik
E kab’lajuj ik’ b’eyitajinaq utojik

 

Ri jalajoj taq uwach ri k’asaj e k’o na kech taq ri nima’q taq wokaj kuya’o ksolix rij pa taq ri q’ataj 29 xuquje’ 30 rech ri utaqanib’al rech ri Ilom chakunem rech we k’o K’axk’olil pa uwi’ ri K’asaj, Taqanik JM-93-2005. Kmaj ukojik pa ri nab’e q’ij rech ri ik’ enero rech ri junab’ 2023, kmajitaj ukojik ri k’ak’ Taqanik rech Rilik ri Chakunem we k’o K’ax kuya ri K’asaj (Taqanik JM-47-2022), are taq wa’ ri jalajoj taq uwach kub’ij:

 

JALAJOJ UWACH JALOM PWAQ RECH WOKAJ.

Uq’atil ri k’asaj Jas utojik taq ri k’asaj b’anom
A tojotalik on jun ik’ b’eyitajinaq utojik
B jun ik’ on oxib’ ik’ b’eyitajinaq utojik
C oxib’ ik’ on waqib’ ik’ b’eyitajinaq utojik
D waqib’ ik’ on jun junab’ b’eyitajinaq utojik
E Q’axinaq chi jun junab’ b’eyitajinaq utojik

 

JALAJOJ UWACH K’ASAJ CHI KWACHINIK.

Uq’atil ri k’asaj Jas utojik taq ri k’asaj b’anom
A Tojotalik on k’a jun ik’ b’eyitajinaq utojik
B Jun ik’ k’a keb’ ik’ b’eyitajinaq utojik
C Keb’ ik’ k’a kajib’ ik’ b’eyitajinaq utojik
D Kajib’ ik’ k’a waqib’ ik’ b’eyitajinaq utojik
E Waqib’ ik’ b’eyitajinaq ri utojik

 

JALAJOJ UWACH K’ASAJ RI KOKISAX CHI UTIJIK JASTAQ.

Uq’atil ri k’asaj Jas utojik taq ri k’asaj b’anom
A tojotalik on jun ik’ b’eyitajinaq utojik
B jun ik’ k’a keb’ ik’ b’eyitajinaq utojik
C Keb’ ik’ k’a kajib’ ik’ b’eyitajinaq utojik
D Kajib’ ik’ k’a waqib’ ik’ b’eyitajinaq utojik
E Waqib’ ik’ b’eyitajinaq ri utojik

 

K’ASAJ RECH YAKIB’AL JA.  
 

Uq’atil ri k’asaj Jas utojik taq ri k’asaj b’anom
A tojotalik on jun ik’ b’eyitajinaq utojik
B jun ik’ on oxib’ ik’ b’eyitajinaq utojik
C oxib’ ik’ on waqib’ ik’ b’eyitajinaq utojik
D waqib’ ik’ on jun junab’ b’eyitajinaq utojik
E q’axinaq jun junab’ b’eyitajinaq utojik 

 

Pa ri q’ij xta’ ri k’asaj are q’ij ri’ xmajitaj utojik.

 

¿Jas kinb’ano rech utz ukojik ri jalom pwaq?

AAre taq maja’ na k’o ri ak’as, chawila na xuquje’ chajunamisaj ri ya’tal chi awech pacha’ nik’aj chi jastaq, ri ral kutojo, janik’pa’ q’ij xuquje’ we ri wokaj solim Rumal ri Superintendencia de Bancos, nab’e chasik’ij ri wujil k’ate k’uri’ chajuch’u’ xuquje’ chata ri man kach’ob’ taj, rech kaweta’maj ri ya’tal chi awech xuquje’ kab’ano. Chattojon pa ri q’ij xb’ix chi awech pa le wujil rech man katoj ta uwi’ ri k’asaj, utojik ral pwaq xuquje’ usuk’umaxik pa upajik ri utzijob’elil ri jalom pwaqil.  
 

 

Qas chata utzijol jas ub’anom ri ak’as, are qas kawil ri jalajoj taq tojonik kab’ano.

Superintendencia de Bancos de Guatemala
Trabajamos para Promover La Estabilidad Y Confianza En El Sistema Financiero Supervisado